Loader
Pasivci i agresivci; kako s njima? - HORKA komunikacije
Agencija za odnose s javnošću, event management, edukacije i treninge javnog nastupa, neverbalne komunikacije i medijske pismenosti
Horka komunikacije, PR, PR agencija, PR agencija Osijek, odnosi s javnošću, event management, edukacija javni nastup, neverbalna komunikacija, medijska pismenost, Katarina Horvat
1435
post-template-default,single,single-post,postid-1435,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,qode-page-loading-effect-enabled,,vertical_menu_enabled,qode-title-hidden,qode_grid_1300,footer_responsive_adv,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive

Pasivci i agresivci; kako s njima?

Stil komunikacije neodvojiv je od karakteristika naše ličnosti, odnosno naše osobnosti. Svatko od nas komunicira na SVE načine, a to znači da smo s različitim osobama i u različitim situacijama naučeni ponašati se drugačije. Nekada smo otvoreni i opušteni, nekada smo zatvoreni, ljuti, sretni, iznenađeni, radosni,.. Ipak, većinu vremena vjerni smo svom stilu koji komunikacijska teorija svrstava u 3 velike kategorije, te četvrtu koja je ponekada dodana ovoj klasifikaciji. Najpoznatija 4 stila/načina komunikacije su:

  1. Agresivan
  2. Pasivan
  3. Asertivan
  4. Pasivno-agresivan

 

Ovo su vrlo popularni stilovi jer ih je lako uočiti i kategorizirati; kako za nas same, tako i za ljude oko nas. Oni nam ukazuju na to u kojoj smo skupini kada se izražavamo u svakodnevnim situacijama. U ovom tekstu razjasnit ću 2 ponašanja koja se nalaze na kraju komunikacijskog spektra; s jedne strane imamo agresivno, a s druge pasivno ponašanje. Na sredini ovog spektra nalazi se asertivno komuniciranje o kojemu sam već pisala, a koje se smatra najzdravijim načinom komunikacije.

 

Asertivna komunikacija i efikasno slušanje - Webinari -

Izvor slike: mojeznanje.eu

1. Agresivan stil

 

Agresivan komunikator najčešće je najglasniji u društvu, prekida vas dok pričate, sva je pažnja usmjerena na njega. Kreće se brzo, pokreti su jasni i odrješiti, u neverbalnoj komunikaciji često je u pozi moći; širenje laktova i koljena. Agresivan komunikator često komunicira kroz ti-poruku, npr.: “Ti si to krivo napravio! Koliko sam ti puta rekao da ne radiš dobro!”. Naizgled nema vremena da vas sasluša, s njim je teško voditi normalan razgovor u kojemu ćete osjetiti empatiju i povezanost. Kraj njih se osjećate kao da ste kraj tempirane bome i hodate na prstima da ju ne biste aktivirali jer nikada ne znate koja će riječ ili rečenica izazvati reakciju kod vašeg sugovornika. Dugoročno je s ovakvim osobama izuzetno teško ostvariti odnos.

2. Pasivan stil

 

Pasivan komunikator onaj je kojega teže primijetite u skupini jer je uvijek “po strani”. Neverbalna komunikacija je minimalna; pokreti su nježni, sporiji, nije mu prirodno biti u pozama moći niti u stajaćem niti u sjedećem položaju. Ovakve osobe ne izražavaju svoje mišljenje osim ako ih pitate, a i tada im je teže izraziti se jasno. Najčešće pristaju na konsenzus ili kompromis bez problema, a često i na vlastitu štetu, jer ne vole konflikt i izbjeći će ga pod svaku cijenu.

Kako učinkovito komunicirati s ovim stilovima?

 

Ako ste se sjetili nekih osoba dok ste ovo čitali ili ako ste prepoznali sebe, imam nekoliko savjeta za uspješnu komunikaciju s ovakvim stilovima komunikacije.

S osobama koje agresivno komuniciraju važno je ostati miran i stabilan jer nas one vrlo lako “izbace iz takta” jer se hrane konfliktom. Zato je važno ostati smiren u komunikaciji i usmjeriti razgovor na rješavanje situacije. I zapamtite još jedno: njegovo ponašanje nije usmjereno prema vama, nego prema BILO KOME tko je na vašem mjestu. Tako da ne doživljavate to osobno jer ste vi promjenjiva publika 🙂

S osobama koje pasivno komuniciraju treba imati razumijevanja da je njima potrebno više vremena da se izraze i obratiti pozornost da ih uključimo u razgovor. No, ne treba forsirati njihovo uključivanje niti ih tjerati da čine nešto što im ne odgovara. Dovoljno je biti svjestan da im nije ugodno izražavati se kao što je možda nama ili nekome drugome u društvu.

Naišla sam nedavno na jedan izvrstan primjer; kada roditelj kaže djetetu da MORA zagrliti baku ili djeda (ili bilo koju osobu), jer kao povrijedit će osjećaje te osobe ukoliko to ne učini. Ovo je problematično na više razina; prvo na onoj o svjesnosti vlastitih granica kasnije u životu; kada se bojimo postaviti iste da ne bismo nekoga povrijedili, a u isto vrijeme činimo veliku nepravdu sebi. Jer smo NAUČILI da zanemarujemo osjećaj o vlastitoj granici i radimo društveno poželjno ponašanje.  Isto to znamo raditi i u odrasloj dobi. U komunikaciji treba biti svjestan svoje pozicije i toga da netko drugi u tom trenutku NIJE NA NAŠEM MJESTU.

Svaki komunikacijski stil sam po sebi nije niti dobar niti loš. On je vrlo funkcionalan u nekim situacijama, a u nekima vrlo disfunkcionalan. Na nama je da kod sebe prepoznamo ta ponašanja i osvijestimo ih; i već tada radimo napredak jer mičemo sivu mrenu s vlastite opservacije, a to znači da možemo pokušati biti manje strogi prema sebi i drugima, što znači imati više razumijevanja i za sebe i za druge.

Na koncu, komunikacije je PROCES u kojemu možemo testirati, probati nešto drugačije; možemo zastati i promotriti i pokušati promijeniti.

Sretno vam vaše komunikacijsko putovanje,

Katarina


Pretplatite se na HORKA newsletter

Povremeno primajte sadržaj kojim ćete unaprijediti komunikacijske vještine,
poboljšati odnose i lakše ostvariti ciljeve.