Kongruentnost u izražavanju čini nas osobama kojima se može vjerovati

Nekome jednostavno ne vjerujemo. Čini nam se da „nešto ne štima“. Ne možemo možda reći točno što, ali nam neka ponašanja ili sitnice odvlače pozornost i na neki način sam sugeriraju da ne vjerujemo toj osobi.

Ako me čitate neko vrijeme, već možete pretpostaviti da je to opet limbički sustav na djelu! Onaj koji se brine za komunikaciju, koji procjenjuje, upravlja našim emocijama, a ukratko – procjenjuje sviđa li nam se netko li ne; vjerujemo mu ili ne; bojimo li ga se; je li nam ugodno u njegovom društvu.

 

Kako biti kongruentan?

 

Verbalni sadržaj neke poruke prenosimo našim glasom, no postoji još i paragovorna i neverbalna dimenzija naše komunikacije.

Preporuke komunikacijske psihologije su da budemo svoji i ponašamo se na van onako kako se osjećamo iznutra, no treba prvo biti svjestan kako se osjećam u svojoj nutrini. Obavijest koju mi šaljemo kao pošiljatelji kongruentna je kada su svi signali upućeni u istom smjeru (verbalni sadržaj, ton, tempo i dinamika glasa, neverbalna komunikacija). Kongruentnost obavijesti ujedno je vrlo važna jer nas kroz tu prizmu drugi sudionici u komunikacijskom procesu na instinktivnoj razini procjenjuju, odnosno donose nesvjesne odluke mogu li nam vjerovati ili ne. Von Thun kaže: Kada mogu komunicirati na van ono što osjećam unutra, znači da sam autentičan, odnosno kongruentan!

Na tom tragu, Ruth Cohn skovala je pojam selektivne autentičnosti – kada moramo probati zamisliti kako drugi čuje ono što se u nama zbiva – i prema tome, ne moramo reći sve što je istina, ali ono što kažemo treba biti istinito!

 

Kakav nam uspjeh donosi kongruentnost?

 

Kongruentnost sama po sebi nije ništa drugo doli sklop komunikacijskih elemenata pri autentičnom izražavanju. Ako smo kongruentni, znači da smo iskreni. Jer ako nismo iskreni, dobar komunikator će pronaći „signale curenja“, odnosno male znakove koji ukazuju na obmanu/neistinu/nervozu.

Kongruentnost je poželjna u ponašanju, ali je i zahtjevna za primatelja poruke jer primatelj treba imati kapacitet da prihvati autentično izražavanje govornika. I upravo u ovoj situaciji dolazi do nerazumijevanja/nesporazuma ili šuma u komunikacijskom kanalu, zato se većina ljudi radije priklanja modelu selektivne autentičnosti nego autentičnosti – zbog straha od reakcije druge osobe ili osoba na kraju našeg komunikacijskog kanala!

Kongruentnost ćete najbolje prepoznati kod djece. Oni su izuzetno dobri modeli iskrenog ponašanja i iskrene komunikacije, i to do treće godine. Kasnije već preuzimaju modele ponašanja ljudi oko sebe, a to su već umjetna ponašanja, odnosno korigirana.

Dobro je biti svjestan našeg ponašanja i kongruentnosti u idućoj situaciji u kojoj se nađete. Promotrite kako sjedite, gdje su vam ruke, kamo gledate, kakav vam je ton i brzina govora.

 

Dok ovo pišem, mislima mi prolazi jedna situacija od prije neki dan.

 

Bila sam ljuta na sugovornika koji nije napravio kako je dogovoreno, a ja sam suzdržala bijes i ljutnju i mirnim tonom rekla: Ja te molim da to popraviš i napraviš kako smo se dogovorili.

U tom trenutku sam se osjećala jadno, povrijeđeno i napušteno. A pogledajte sadržaj moje rečenice?!

Razmišljala sam kasnije kakvu sam grešku napravila. Ja, koja sam ljuta, da ne bih povrijedila njega, komuniciram mirno (što je zapravo pasivno-agresivno) jer ne želim pokazati ljutnju jer smatram da ću ja tako ispasti slaba/živčana/nepristojna.

A zapravo sam prenijela krivu poruku sugovorniku. On je kroz moju reakciju mogao iščitati, npr.: pa nije ovo tako veliki problem, nema veze, nije baš ljuta…

A ja sam zapravo bila strašno ljuta. Bila sam nekongruentna, što znači da sam prenijela krivu, odnosno neistinitu poruku.

Većina nas tako griješi; u strahu od onoga što bi drugi mogao čuti, odnosno naše projekcije onoga što drugi može čuti, odaberemo ponašanje koje uopće nije istinito za nas u tom trenutku. Što zapravo radimo?

Možda je vrijeme da zajedno malo bolje promislimo o tome.

 

• Imam i vježbu za one koji žele više, a koja će vrlo jednostavno oslikati kongruentnost.
• Pokušajte nekongruentno izgovoriti sljedeće rečenice, odnosno koristeći suprotan govor tijela te ton glasa: Lijepo mi je s tobom. Hvala ti, puno si mi pomogao! Zadovoljan sam kako smo odradili ovaj posao. Mislim da si ovo napravila najbolje moguće!